Prstenorepi lemur
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Prstenorepi lemur | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Mammalia |
Red | Primates |
Podred | Strepsirrhini |
Infrared | Lemuriformes |
Porodica | Lemuridae |
Potporodica | Lemurinae |
Rod | Lemur Linnaeus, 1758 |
Vrsta | L. catta |
Dvojno ime | |
Lemur catta Linnaeus, 1758 | |
Rasprostranjenost |
Prstenorepi lemur (latinski: Lemur catta) je veliki strepsirhini primat i najprepoznatljiviji predstavnik lemura radi karakterističnog crno-bijelog prstenastog repa. Pripada porodici Lemuridae i jedini je pripadnik roda Lemur. Kao i svi ostali lemuri, endemičan je za ostrvo Madagaskar gdje je poznat i pod nazivima hira i maki. Naseljava šume i bodljikava grmlja u južnim dijelovima ostrva gdje je aktivan uglavnom po danu.
Prstenorepi lemur je izuzetno društven i živi u grupama do 30 jedinki. Kako bi se zagrijali i učvrstili društvene veze, prstenorepi lemuri se sunčaju uspravno sjedeći okrenuti prema donjoj strani sa svojim tanjim bijelim krznom prema suncu. Poput ostalih lemura, i ova se vrsta snažno oslanja na njuh pa svoju teritoriju obilježava mirisnim žlijezdama. Kao jedan od najglasnijih primata, prstenorepi lemur koristi brojne vokalizacije koje uključuju grupnu koheziju i pozive za uzbunu. Eksperimenti su pokazali da prstenasti lemuri, uprkos nedostatku velikog mozga (u odnosu na slične primate), mogu organizirati sekvence, razumjeti osnovne aritmetičke operacije i preferencijalno odabrati alate na osnovu funkcionalnih kvaliteta.
Iako se lako razmnožavaju u zatočeništvu i predstavljaju najmnogoljudnije lemure u zoološkim vrtovima na svijetu, koji broje više od 2.000 jedinki, prstenasti lemur je na popisu ugroženih vrsta zbog uništavanja staništa i lova na divlje meso i egzotične kućne ljubimce. Od početka 2017. godine, vjeruje se da se populacija prstenorepih lemura u divljini smanjila na 2.000 jedinki zbog gubitka staništa, krivolova i lova.
Izgled
[uredi | uredi izvor]Većinom su sive boje sa bijelim krznom sa unutrašnje strane. Imaju usko lice bijele boje sa crnim šarama oko očiju i crnu njušku. Njihova glavna odlika jeste njihov dugačak, kitnjast crno-bijeli rep. Kao i ostali lemuri i prstenorepi lemuri imaju duže i veće stražnje udove od prednjih. Dlanovi i tabani su obloženi mekom kožom. Imaju tanke prste na kojim se nalaze ravni, oštri nokti. Ovi lemuri imaju kandže na drugom nožnom prstu koje imaju ulogu u čišćenju krzna. Mlade jedinke imaju plave oči, dok su oči odraslih upadljivo žute boje. Odrasli dostižu dužinu tijela do 46 centimetara i težinu do 2,7 kg. Repovi su im duži od tijela i dugi su do 56 cm.
Ponašanje
[uredi | uredi izvor]Prstenorepi lemuri su dnevne životinje i žive podjednako i na kopnu i na drveću. Formiraju grupu od po 30 jedinki. Društvena hijerarhija je određena polom. Ženke su dominantne nad mužjacima i nastoje da mužjaci budu udaljeniji od grupnih aktivnosti. Mužjaci se smjenjuju među grupama na otprilike svakih 3 i po godine. Teritorija im se obično preklapa sa teritorijama drugih grupa lemura. Vrijeme provode na kopnu najviše od svih ostalih vrsta lemura.
Razmnožavanje
[uredi | uredi izvor]Sezona parenja traje od aprila do juna, kada je ženka u tjeranju otprilike 24-28 sati. Trudnoća traje oko 146 dana, kada se rađa jedno ili dva mlada. Mladunčad počinje da jede čvrstu hranu poslije dva mjeseca života, a poslije pet mjeseci su potpuno odgojeni. Mužjaci dostižu polnu zrelost sa 2 i po godine, dok ženke već sa 19 i po mjeseci.
Anatomske karakteristike
[uredi | uredi izvor]-
Mirisna žlijezda u blizini pazuha mužjaka
-
Kandžana drugom prstu za čišćenje
-
Donji sjekutići u obliku češlja